WAXAKP’ÉEL MEYAJ BALTS’AM XOLIVIA ISABEL


Le Balts’am   u yéesik ba’ax ku béetiko’ob le máako’ob ti le’ kaajo’, ti k’uulnaj, najil xook yéetel uláak kúuchilo’ob; ichil le Balts’am yaan baalo’ob k’aabet u tia’al u paajtal méenbil je’e ba’axe’ meyaj, waá cheen yéetel u a’alo’ob, yóolal ti’ wíinkilil.

        Ti le kaajo’ tu’ux kin meyaj ku beetaj balts’am ichil k’uulnaj, yaan máako’ob ku páaxilo’ob, u láak’ taan u k’aayo’ob yéetel ku papaxk’abo’ob.

        Beyxan ku méentaj Balts’am ti’ wiinal diciembre tu’ux ku yéesaj u siijil kich’kelen yuum.

        Ti najil xook kin meyaj yéetel le Balts’am tia’al u kaanbal le mejen paalalo’ob.To’one’ yaan   k-óok’ot, k-k’aay, k-baaxal. Leken in xooke’ junp’éel uchben tsikba’al, ts’ookole , yaan in k’áat chi’ máaxi u k’aatik baaxal yo’olal, waá máaxi u k’áat xooke tu ka’atéen. Leti’o’ob ku p’a’asko’ob tuláaka ku paakato’ob yéetel ku ch’a’ un’uktaj bix tin wa’alaj.

         Ichil u baaxalo’ob   ku p’a’asko’ob tuláaka ku béetiko’ob u na’o’ob, je’el bix méentik janal, p’o’, pak’ach, míss, beyxan le ajkansa’aj u ts’áajko’ob xook yéetel u meentiko’ob ba’ax ku yuuchul ichil le kaajo’.

         Yéetel le Balts’amo’ jeél u páajtal yaantik mejen paalalo’ob ka´u biskubao’ob maalo’ob   yéetel u yeet xooknalo’ob, beyxan ku malo’obchajak u t’aano’ob  yéetel  ka' u yaatal u na’ato’ob.

.  Aj-ka’ansaj  XOlivia Isabel

OCTAVO TRABAJO  DRAMATIZACION

         La dramatización personifica a los individuos que llevan a cabo   ciertas acciones en el pueblo, en la iglesia, la escuela y en otros lugares; en la dramatización se necesitan objetos para la representación o en su caso se expresan por medio del  cuerpo.

        En el pueblo donde trabajo se realizan dramatizaciones en la iglesia, hay personas que tocan instrumentos musicales, otros cantan y aplauden.

        También en el mes de diciembre realizan una velada donde dramatizan el nacimiento de Jesús.

        En la escuela empleó la dramatización para que los niños tengan un mejor aprendizaje. Nosotros bailamos, cantamos, jugamos. Cuando leo una historia y al concluir, les pregunto ¿quién quiere jugar? tomando como referencia la historia o ¿quién quiere leer de nuevo? De acuerdo a la manera que me exprese ellos imitan   todo lo que observaron y lo que escucharon con atención.

         En sus juegos representan acciones del hogar, la escuela y la comunidad.

         Con la dramatización se puede ayudar a los niños para que se lleven mejor entre sus compañeros, también a mejorar su lenguaje y a que tengan mayores aprendizajes significativos.


Profra. Olivia Isabel


Jats'ut  u  beta'al  le  balts'amo'  ichil  tu  jejelas  kuchilo'ob,  je'  bix  a tsikbatik xka'ansaj  Olivia  tumen  beya' tak  tu  yáax najil xook  mejen   páalal  ku  bin  u kanko'ob  tulaka  bix u beta'al  le balts'amo'  tumen  je'  u  pajtal  u  yiliko'ob  wua  u  betko'ob yéetel  u  lak'  mejen  paalalo'ob  wua  tata  tsilo'ob,  beya'  ku  bin  u  luku'  u  sajaktalilo'ob  utia'al  u  t'áano'ob  wua  utia'al  u  biskuba'ob y'eetel  u  lak' chan paalalo'ob.

X.ka'ansaj. Norma  Lucely Pech Simá

Ts’o’ok tsiikbal

 
Le’ Balts'amo’ junp’éel nuukul chúuka’an tia’al meyaj ichil najil xook, tuméen yéetel leti’ le’ xooknalo’obo' je’el u paajtal beetiko’ob tumbéen baaxal, u yaantio’ob   ya’ab na’ato’ob, u múuch’tsikbalo’ob, u malo’obchajak u t’aano’ob yéetel   jujunp’íitile’  u sa’atal u s'uulak waá u sajkil tia’al balts’amil.

 Ichil u báaxalo’ob ku yéesiko’ob u jak’ óolalo’ob, ba’ax ku tuukliko’ob  waá  taan u yúuchul ichil u  láak’tsililo’ob.

 
      Aj-ka’ansaj  XOlivia Isabel















This entry was posted by GRUPO 1. Bookmark the permalink.