Le Balts’am u yéesik ba’ax ku béetiko’ob le máako’ob ti
le’ kaajo’, ti k’uulnaj, najil xook yéetel uláak kúuchilo’ob; ichil le Balts’am
yaan baalo’ob k’aabet u tia’al u paajtal méenbil je’e ba’axe’ meyaj, waá cheen
yéetel u a’alo’ob, yóolal ti’ wíinkilil.
Ti le kaajo’ tu’ux kin meyaj ku beetaj
balts’am ichil k’uulnaj, yaan máako’ob ku páaxilo’ob, u láak’ taan u
k’aayo’ob yéetel ku papaxk’abo’ob.
Beyxan ku méentaj Balts’am ti’ wiinal
diciembre tu’ux ku yéesaj u siijil kich’kelen yuum.
Ti najil xook kin meyaj yéetel le Balts’am
tia’al u kaanbal le mejen paalalo’ob.To’one’ yaan k-óok’ot,
k-k’aay, k-baaxal. Leken in xooke’ junp’éel uchben tsikba’al, ts’ookole ,
yaan in k’áat chi’ máaxi u k’aatik baaxal yo’olal, waá máaxi u k’áat xooke tu
ka’atéen. Leti’o’ob ku p’a’asko’ob
tuláaka ku paakato’ob yéetel ku ch’a’ un’uktaj bix tin wa’alaj.
Ichil u baaxalo’ob ku p’a’asko’ob tuláaka ku béetiko’ob u na’o’ob, je’el bix méentik
janal, p’o’, pak’ach, míss, beyxan le ajkansa’aj u ts’áajko’ob xook yéetel u
meentiko’ob ba’ax ku yuuchul ichil le kaajo’.
Yéetel le Balts’amo’ jeél u páajtal
yaantik mejen paalalo’ob ka´u biskubao’ob maalo’ob yéetel
u yeet xooknalo’ob, beyxan ku malo’obchajak u t’aano’ob yéetel ka' u yaatal u na’ato’ob.
. Aj-ka’ansaj
XOlivia Isabel
OCTAVO TRABAJO DRAMATIZACION
La dramatización personifica a los
individuos que llevan a cabo ciertas acciones en el pueblo, en la iglesia,
la escuela y en otros lugares; en la dramatización se necesitan objetos para la
representación o en su caso se expresan por medio del cuerpo.
En el pueblo donde trabajo se realizan
dramatizaciones en la iglesia, hay personas que tocan instrumentos musicales,
otros cantan y aplauden.
También en el mes de diciembre realizan
una velada donde dramatizan el nacimiento de Jesús.
En
la escuela empleó la dramatización para que los niños tengan un mejor
aprendizaje. Nosotros bailamos, cantamos, jugamos. Cuando leo una historia y al
concluir, les pregunto ¿quién quiere jugar? tomando como referencia la historia
o ¿quién quiere leer de nuevo? De acuerdo a la manera que me exprese ellos
imitan todo lo que observaron y lo que
escucharon con atención.
En sus juegos representan acciones del
hogar, la escuela y la comunidad.
Con la dramatización se puede ayudar a
los niños para que se lleven mejor entre sus compañeros, también a mejorar su
lenguaje y a que tengan mayores aprendizajes significativos.
Profra. Olivia
Isabel
Jats'ut u beta'al le balts'amo' ichil tu jejelas kuchilo'ob, je' bix a tsikbatik xka'ansaj Olivia tumen beya' tak tu yáax najil xook mejen páalal ku bin u kanko'ob tulaka bix u beta'al le balts'amo' tumen je' u pajtal u yiliko'ob wua u betko'ob yéetel u lak' mejen paalalo'ob wua tata tsilo'ob, beya' ku bin u luku' u sajaktalilo'ob utia'al u t'áano'ob wua utia'al u biskuba'ob y'eetel u lak' chan paalalo'ob.
X.ka'ansaj. Norma Lucely Pech Simá
Jats'ut u beta'al le balts'amo' ichil tu jejelas kuchilo'ob, je' bix a tsikbatik xka'ansaj Olivia tumen beya' tak tu yáax najil xook mejen páalal ku bin u kanko'ob tulaka bix u beta'al le balts'amo' tumen je' u pajtal u yiliko'ob wua u betko'ob yéetel u lak' mejen paalalo'ob wua tata tsilo'ob, beya' ku bin u luku' u sajaktalilo'ob utia'al u t'áano'ob wua utia'al u biskuba'ob y'eetel u lak' chan paalalo'ob.
X.ka'ansaj. Norma Lucely Pech Simá
Ts’o’ok tsiikbal
Le’ Balts'amo’
junp’éel nuukul chúuka’an tia’al meyaj ichil najil xook, tuméen yéetel leti’ le’
xooknalo’obo' je’el u paajtal beetiko’ob tumbéen baaxal, u yaantio’ob ya’ab
na’ato’ob, u múuch’tsikbalo’ob, u malo’obchajak
u t’aano’ob yéetel jujunp’íitile’
u sa’atal u s'uulak waá u sajkil tia’al balts’amil.
Ichil u báaxalo’ob ku yéesiko’ob u jak’ óolalo’ob,
ba’ax ku tuukliko’ob waá taan u yúuchul ichil u láak’tsililo’ob.
Aj-ka’ansaj XOlivia Isabel