JO’OP’E’EL MEYAJIL: U MUCH’ TAMBALIL MEYAJ KAAJ. (23 TI’ MAYO TI’ 2015).
Le kaj tu’ux kin meyaj
u k’aaba’e NOHAKAL tulaka u
jejelas bix u kuxtal m’aako’ob ti’ le kaaja’
jujump’’iiti tu bin u
k’eexkuba tumen k’aache chen
ku meyajta’al le
sosquil ti’ le uchben nojoch naj yan ti
le káajo’, bejla’e
jach jat’suts,
tumen tulakal le máako’ob ku meyajtibo’ob le lu’umo, tumen ku pak’aaltiko’ob k’úum, náal ,ja’as put,
sikil, su’uts’ pak’aal, ch’u’juk’ pak’áal, ichil u láak’ báalo’ob , tulaka
lela’ ku kóono ti’
nojoch kajo’ob bey xan tu noj
kajil Campech, tulaka le máako’ob
jach meyjilo’ob le ma’ tu meyaj ich k’áax,
ku meyaj ich kaj
tu kúuchil túux
ku beta’al wuaj, wua
tu’ux ku kóonol
ba’aalo’ob, wua ma’e
ku p’aatal tu yotocho’ob
meyaj bex xan ku
koonko’ob jujump’iiti le bax
ku pak’aalko’ob letene’ le
kan k’uchkech ti’ le
kaja ka wilik yan
y’aabach u k’úuchil
t’uux ku kóonol tulaka
le báax ku
meyajko’ob.
XKA’ANSAJ. NORMA
LUCELY PECH SIMA.
QUINTA SESION:
LAS FORMAS DE ORGANIZACIÓN COMUNITARIA PARA LAS
NUEVAS FAMILIAS.
El pueblo donde
trabajo se llama NOHAKAL , todas las formas
de vida u organización de este pueblo poco
apoco a ido cambiando
porque antes solo se trabajaba el henequén
del
cual se sacaba el sosquil en la
casona antigua de este lugar, ahora
es muy bonito porque
la mayoría de la gente
trabaja las tierras ya que se dedican
a la siembra de calabaza, elote,
plátano, papaya, naranja, dulce,
naranja agría, limón, melón entre
otras cosas y
todo esto lo transportan a
otras ciudades para su venta
al igual
que en la ciudad de Campeche, las personas son muy trabajadoras,
los que no van al campo,
trabajan en el pueblo en la tortillería o en las
tiendas, mientras que otros
venden en su casa
lo que siembran, es por
eso que desde
que uno llega a este pueblo
pueden observar diversos lugares donde
se vende lo que producen.
PROFESORA: NORMA LUCELY PECH
SIMÁ.
Le meyaj ku beetiko’ob le máako’ob ti’ le kaajo' tu’ux ka ts´aik xook Xka’ansaj Norma jach ma’alo’ob, tumen ya´abach ba’alo’ob a paajtal oksik ichil najil xook tia’al a meyaj yéetel le mejen xooknalo’ob , le beetik teech yaan a k’ajoltik tulakal baax ku meentiko’ob.
JACH MEYAJO´OB LE MÁAKO´ KUXTALO´OB TI´ KÁAJ LELO´ MÁ´ALO´ TUMEN BEYO´ ILIK´ TU LÁAKALO´OB TU TUKUL A TIA´AL ÁANTIK U PÁALALOÓB TU KIN LE NAJIL XOOK.
DOLORES HERNANDEZ H.
TS'O'OK TSIKBAL.
Yéetel le meyaj táan u betik le ajka'ansajo'ob taan ka'otik u jejelas bix u kuxtal kajo'ob, jats'uts tumen kex wua jump'ee kaj chichan tulakal yan u much´ tambalil u yoojlo'ob meyaj , u betko'ob yáabach báalo'ob utia'al u máalobkinsku kuxtalo'ob y'eetel u mejen palalo'ob , ku kanantko'ob le miatsil le kajo´ letene' to'on ajka'ansaj ka'abet k'aotik tulakal lela' utia'al éesik ti le mejen paalal ba'axten ku beta'al yéetel bix k'abet kanantik, yáabach le ba'ax ku beta'al ich jump'éel kaj u pajtal ketik ich meyaj .
xka'ansaj. NORMA LUCELY PECH SIMA.
Le meyaj ku beetiko’ob le máako’ob ti’ le kaajo' tu’ux ka ts´aik xook Xka’ansaj Norma jach ma’alo’ob, tumen ya´abach ba’alo’ob a paajtal oksik ichil najil xook tia’al a meyaj yéetel le mejen xooknalo’ob , le beetik teech yaan a k’ajoltik tulakal baax ku meentiko’ob.
Beyxan ma’alo’ob tuláaka le máako’obo' jach meyjilo’ob tumen beyo u paajtal ma’alobchajal u kuxtalo’ob.
Aj-ka’ansaj XOlivia Isabel
DOLORES HERNANDEZ H.
TS'O'OK TSIKBAL.
Yéetel le meyaj táan u betik le ajka'ansajo'ob taan ka'otik u jejelas bix u kuxtal kajo'ob, jats'uts tumen kex wua jump'ee kaj chichan tulakal yan u much´ tambalil u yoojlo'ob meyaj , u betko'ob yáabach báalo'ob utia'al u máalobkinsku kuxtalo'ob y'eetel u mejen palalo'ob , ku kanantko'ob le miatsil le kajo´ letene' to'on ajka'ansaj ka'abet k'aotik tulakal lela' utia'al éesik ti le mejen paalal ba'axten ku beta'al yéetel bix k'abet kanantik, yáabach le ba'ax ku beta'al ich jump'éel kaj u pajtal ketik ich meyaj .
xka'ansaj. NORMA LUCELY PECH SIMA.