GUADALUPE TUT
GONZALEZ 18 DE MAYO 2015
El entorno del niño
indígena está lleno de manifestaciones
de las características de su cultura producto de las interacciones de la sociedad
que han ido transmitiendo atreves de las
generaciones y que se encuentra en transformación constante.
En ello podemos encontrar las historias
de los ancianos, sus formas de
vida, de trabajar, de educar a sus hijos, el respeto hacia la naturaleza,
las ceremonias a sus dioses, la
manera de agradecer a la naturaleza sus cosechas, la interpretación de sus
sueños, el significado del comportamiento de animales y fenómenos de la
naturaleza, etc. Así también las
historias, que se cuentas de los restos de las ciudades o sitios de importancia, los juegos, cantos, tradiciones, leyendas
adivinanzas, etc.
Riqueza que los
docentes indígenas aprovechamos para desarrollar los contenidos educativos y enseñar a los alumnos a leer y
escribir, y desarrollar las competencias de cada grado, utilizando el
lenguaje materno de cada grupo y región.
U K´AABETL U MIASIL
LE PÁALALO´OBO TIAL
UN MEYAJ MASEWAL
ESAJ XOOK
GUADALUPE TUT
GONZALEZ 18 TI
MAYO 2015
Le u kajal
masewal mejen páalal
yan ya´abach ba´alo´ob
ku beetik u
miatsil, lelá táan u bin
u ya´taal yeetel
le túmben ba´alo´obo
ku tal u
yuuchul bejlae ti le k´iinooba.
Le ch´iijanobo´
yaabach tsiikbal ku ya´alko´ob
ti
u kuxtalob, bix
uchik u nojochkintik
u yaalo´ob, u
yeeskob meyajtiob, u beetkob u
jo´lche´i u páak´lo´ob,
ch´aachak, janal pixan,
jetzmeek´, k´aat k´ab,
paayal t´aan ti
kichkelen yum; ti yaabach
kajob bejlae ma´ táan
u beetal.
Yaan masewal
maakee ku naatik
u náayo´ob leten
le ken ajkoobe ku
jan tsiikbatkoob tu
yoolal ma´ u yuuchul,
beyxan jach ku
ch´uujko´ob baax ku
beetik le baalche´ob
tumen yaan baax
ku k´iinkob, beey
le báalob ku
yiilalob ti uj,
cheel, chaak, baat,
ek yeetel k´iin.
Ichil le masewal
kajobo´ yaan yaabach
tsiikbal ku yuuchul
ti le Ruinaobo, yaan
k´aayob, baaxlob, naatob,
jatsuts t´aanob, ok´otob,
jaanlob yeetel nok´ob .
Tulakal le
baaxobá ku k´aabetal
ti le esaj
xookobo u tial
u yeeskob tsiib
yeetel xook ichil
u najil xook,
yaan u jach
yiliko´ob ka na´atak
u t´aanob tumen
le mejen páalalo´obo
yoolal u máalo´ob
kambalo´ob.
COMENTARIO FINAL
Je´ex u tuukul in weet xkansajo´obo jaach k´aabet esik tu ka´ap´eel t´aan ti le mejen paalalo´ob ti u najil xook ka páataak u k´ajotko´ob jeelas t´aano´ob yaan ti u kajlo´ob. beyo´ ma´ u su´laktalo´ob aktan u laa kaajo´ob
COMENTARIO FINAL
Je´ex u tuukul in weet xkansajo´obo jaach k´aabet esik tu ka´ap´eel t´aan ti le mejen paalalo´ob ti u najil xook ka páataak u k´ajotko´ob jeelas t´aano´ob yaan ti u kajlo´ob. beyo´ ma´ u su´laktalo´ob aktan u laa kaajo´ob
bix yanikech, ki´imak in óol in xokik baax ta ts´íita, le jach naj t´aanik le masewal t´aano´ob ich le kajal tuux meyajoo, yan k´ajo´otik bix u kuxta le mejen mejen palalo´ob, yan payaltik le nojoch maako´ob ti´al u ts´ikbatikoo´ le uchben ts´ikbaloo je bix:
ResponderEliminarbaax suuk u betkoo ich le kajoo´,bax k´ay u yojeeloo, bax kak´al t´aan, bax baaxal u baaxtikoo uchí ti´a esik ti le mejen palalo´ob.
U jejeláas t’aan máake’, u k’áat u tsáak ti’ le mejen paalalo’obo’ u kan u xooko’ob yéetel u tukultiko’ob, na’atko’ob ba’ax ku xookiko’ob.
Ba’ax ku kaxtike’ ka’ u ts’íibto’ob u jejeláas t’aano’ob, u ti’al u ye’esiko’b ichil u najil xook yéetel ichil le kaajo’ .
MILDRED BARBOSA CHI
19 TI MAYO TI 2015
ResponderEliminarAJKAANSAJ XMILDRED BARBOSA CHI
19 TI MAYO TI 2015
ResponderEliminarAJKAANSAJ XMILDRED BARBOSA CHI