LE U TS’IIBI YÉETEL UCHBEN TSIKBALO’OB TI’ IN KAJAL

LE  U TS’IIBI  YÉETEL UCHBEN TSIKBALO’OB  TI’  IN KAJAL
(OOX MEYAJ ) BETAJ TU K’IINIL BOLON  TI’ MAYO TI’ 2015.

Ti’ le kajal tu’ux kin mayajo’,  le uchben mako’ob u yojlo’ob  u t’aano’on le masewual  t’aana’ chemba’ale chen ku tsikbalo’ob ichil leti’ob, ma’ tan u ka’ansiko’ob  ti’ le mejen paalalo’ob  tumen le tata tsiilo’ob bejla’e ku súulaktaloób  ma’u  k’aat  u t’aano’ob , le chi’ja’an  m’aako’ob  u yojlo’ob, k’aayo’ob, uchben tsikbalo’ob , jat’suts t’aano’b ,  bey xan bix chunpajik  u kuxtal   le káajo’, letene’  to’on   ajka’ansaje’  jach k’a’anan  k’aotik  tulaka le u  jejelas tsikbalilo’ob yan  ichil le kajo´ utia’al u pajtal  ketik  yéetel le ba’ax  suk  meyajtik  ichil  u najil  xook yéetel le majen paalalo’ob utia’al  ma’u sáata le jatsuts  táana’.
Bey xan wua yan  u jejelas masewal  t’aani ichil u najil  xook  yan  muk’iinsik  utia’al u ka’otal  yéetel u  biskuba ma’alo’ob mejen paalal. Je’u pajtal ka’ansik  k’aayo’b, yóochel ba’alo’b, boonolilo’ob ichil u láak’ ba’alo’ob, beya’ táan much’  kanba.
Ajkáansaj. XNorma Lucely Pech Simá

LA LITERATURA Y TESTIMONIOS DE  MI COMUNIDAD.

En la comunidad donde yo trabajo las personas mayores hablan la lengua maya, sin embargo solo platican entre ellos, no le  enseñan a los niños  porque los papás  de ahora se avergüenzan de hablar la lengua maya aunque algunos lo sepan, los viejitos conocen algunos cuentos, leyendas, cantos así como la historia  de cómo se fundó  el pueblo  y les gusta platicarlo porque es un orgullo para ellos.
Por eso nosotros los maestros debemos conocer  toda la literatura y prácticas culturales de los antepasados en el pueblo donde  trabajamos para relacionarlo con lo que a diario trabajamos con nuestros niños en la escuela y para que  no se pierda  esta bonita lengua que es la maya.
Así también si existen otras lenguas que se hablan en la escuela distintas a la  maya y el español , debemos tomarlo en cuenta para enriquecer nuestra cultura y  no hacerlo de menos propiciando una buena relación entre los niños, podemos enseñar colores, números, canciones, adivinanzas entre otras,  y así todos aprendemos.


NORMA LUCELY  PECH SIMÁ.



Beyistako’ ajka’ansaj Norma bey xan ti’ le kajal tuux kin meyajo’, chéen  le nojoch máako’ob u t’aano’ le máasewal t’aan yeetel ma’ tan u ka’ansiko’ob  ti’ le mejen paalalo’ob.
Bey tu k’abeet u meyajta’ tu najil xooko’ob beyo’ le kaastlan yeetel máasewal t’aan je bix u  t’aanil  yeetel u ts’íibil  ti’al  kuxkinsike’ex le máasewal t’aan.


Ajka’ansaj : x-Silvia Gabriela Canche Hdez



TSIKBAL YO'OLAL  A  MEYAJ 

Jach beyo’ x-ka’ansaj, tumen k’a’abéet méetik yéetel uuchben  t’aanao’ob ichil naajil xook  tia’al  ma’ tu’ubsaj le miatsil.


 X- ka’ansaj: Norvelia Jacqueline








This entry was posted by GRUPO 1. Bookmark the permalink.

One thought on “LE U TS’IIBI YÉETEL UCHBEN TSIKBALO’OB TI’ IN KAJAL

  1. U JETS’ELI TUKUL.
    Táan in wilik yéetel in wet xka’ansajo’ob ti yáabach le mejen káajóobo´ chen le uchben máakoób ku t’aankoób le masewual t’aana letene jumpíit istikiáj bix kunu yáanto’on le tata ts´´ilo’ob yéetel le meyay betik tu najil xox yéetel le mejen páalaloób, chembáalike yan kaxtik bix ko’on ts’a ojetik chil tulaka mejen paalal bey xan ichil le kajtalilo’ utia’al u bin u ustatut’aano’ob le jats’uts t’aana’ .

    x-kaánsaj NORMA LUCELY PECH SIMA

    ResponderEliminar