LE U TS’IIBI YÉETEL UCHBEN TSIKBALO’OB TI’ IN
KAJAL
(OOX MEYAJ ) BETAJ TU K’IINIL BOLON TI’ MAYO TI’ 2015.
Ti’ le kajal tu’ux kin mayajo’, le uchben mako’ob u yojlo’ob u t’aano’on le masewual t’aana’ chemba’ale chen ku tsikbalo’ob ichil
leti’ob, ma’ tan u ka’ansiko’ob ti’ le
mejen paalalo’ob tumen le tata tsiilo’ob
bejla’e ku súulaktaloób ma’u k’aat
u t’aano’ob , le chi’ja’an m’aako’ob u yojlo’ob, k’aayo’ob, uchben tsikbalo’ob ,
jat’suts t’aano’b , bey xan bix
chunpajik u kuxtal le káajo’, letene’ to’on
ajka’ansaje’ jach k’a’anan k’aotik
tulaka le u jejelas tsikbalilo’ob
yan ichil le kajo´ utia’al u pajtal ketik
yéetel le ba’ax suk meyajtik
ichil u najil xook yéetel le majen paalalo’ob utia’al ma’u sáata le jatsuts táana’.
Bey xan wua yan u jejelas masewal t’aani ichil u najil xook
yan muk’iinsik utia’al u ka’otal yéetel u
biskuba ma’alo’ob mejen paalal. Je’u pajtal ka’ansik k’aayo’b, yóochel ba’alo’b, boonolilo’ob
ichil u láak’ ba’alo’ob, beya’ táan much’
kanba.
Ajkáansaj. XNorma Lucely Pech
Simá
LA LITERATURA Y TESTIMONIOS DE
MI COMUNIDAD.
En la comunidad donde yo trabajo
las personas mayores hablan la lengua maya, sin embargo solo platican entre
ellos, no le enseñan a los niños porque los papás de ahora se avergüenzan de hablar la lengua
maya aunque algunos lo sepan, los viejitos conocen algunos cuentos, leyendas,
cantos así como la historia de cómo se
fundó el pueblo y les gusta platicarlo porque es un orgullo
para ellos.
Por eso nosotros los maestros
debemos conocer toda la literatura y
prácticas culturales de los antepasados en el pueblo donde trabajamos para relacionarlo con lo que a
diario trabajamos con nuestros niños en la escuela y para que no se pierda
esta bonita lengua que es la maya.
Así también si existen otras
lenguas que se hablan en la escuela distintas a la maya y el español , debemos tomarlo en cuenta
para enriquecer nuestra cultura y no
hacerlo de menos propiciando una buena relación entre los niños, podemos
enseñar colores, números, canciones, adivinanzas entre otras, y así todos aprendemos.
NORMA LUCELY PECH SIMÁ.
Beyistako’ ajka’ansaj Norma bey xan ti’ le kajal tuux kin
meyajo’, chéen le nojoch máako’ob u
t’aano’ le máasewal t’aan yeetel ma’ tan u ka’ansiko’ob ti’ le mejen paalalo’ob.
Bey tu k’abeet u meyajta’ tu najil xooko’ob beyo’ le
kaastlan yeetel máasewal t’aan je bix u
t’aanil yeetel u ts’íibil ti’al kuxkinsike’ex
le máasewal t’aan.
Ajka’ansaj : x-Silvia Gabriela Canche Hdez
TSIKBAL
YO'OLAL A MEYAJ
Jach beyo’
x-ka’ansaj, tumen k’a’abéet méetik yéetel uuchben t’aanao’ob ichil naajil xook tia’al
ma’ tu’ubsaj le miatsil.
X- ka’ansaj: Norvelia Jacqueline
U JETS’ELI TUKUL.
ResponderEliminarTáan in wilik yéetel in wet xka’ansajo’ob ti yáabach le mejen káajóobo´ chen le uchben máakoób ku t’aankoób le masewual t’aana letene jumpíit istikiáj bix kunu yáanto’on le tata ts´´ilo’ob yéetel le meyay betik tu najil xox yéetel le mejen páalaloób, chembáalike yan kaxtik bix ko’on ts’a ojetik chil tulaka mejen paalal bey xan ichil le kajtalilo’ utia’al u bin u ustatut’aano’ob le jats’uts t’aana’ .
x-kaánsaj NORMA LUCELY PECH SIMA